Od 1. juna 2019. godine u Tanzaniji, a samim tim i na Zanzibaru, stupa na snagu zakon kojim se zabranjuje proizvodnja, unos i korišćenje plastičnih kesa. Ovo pravilo podrazumjeva takođe da i turisti koji posjećuju ovu zemlju ne smiju koristiti plastične kese tokom boravka odnosno da u svojim putnim torbama/koferima i ručnom prtljagu ne smiju imati plastične kese (takođe ni iz Duty Free prodavnica). Molimo putnike da, umesto plastičnih, za pakovanje svog prtljaga koriste platnene i papirne kese. Prema novom zakonu predviđene su visoke kazne za sve koji se ne pridržavaju ovog pravila.

Ista situacija je i u Keniji, koja je prošle godine zabranila upotrebu plastičnih kesa, a svima koji ne poštuju zabranu, slijedi novčana kazna do 38.000 dolara ili četiri godine zatvora. Zabrana se odnosi na korišćenje, proizvodnju i uvoz plastičnih kesa.

Glavni razlog zbog koga bi plastične kese trebalo da zamjenimo platnenim cegerima, jeste činjenica da je za razgradnju jedne plastične kese potrebno od 400 do 1.000 godina, pa bi na taj način smanjili zagađenje životne sredine. Takođe, samo 1-3 odsto njih se reciklira.

Na godišnjem nivou u svijetu se iskoristi jedna milijarda vrećica, dok je prosječno vrijeme upotrebe kese od strane ljudi je 12 minuta. Istraživanja su pokazala da ceger ili torba može da poštedi minimalno šest plastičnih kesa mesečno, a godišnje čak 288.

Koliko je štetna upotreba plastičnih kesa toliko je štetna i njihova proizvodnja, jer se za proizvodnju koriste naftni derivati.

Iako izgledaju bezazleno, veoma su opasne po životnu sredinu. Lagane su, pa ih vetar lako raznosi na velike udaljenosti i ima ih sve više i više. Vrlo često ih možemo videti na granama drveća, u rekama, u žbunju kraj puta ili čak i u okeanima.

Kako su se kese u supermarketima pojavile tek 1977. godine, sve su prilike da se ni jedna još uvijek nije raspala. (info: telegraf.rs)

U sklopu studijskog putovanja i obilaska Makedonije i Ohridskog jezera, imali smo priliku da obiđemo i druge dijelove ove bivše jugoslovenske republike, ali i čuvene albanske plaže. Iako puni predrasuda, ostali smo oduševljeni. Albanija ima 450 kilometara morske obale koja ostavlja bez daha! Na nekim plažama bi moglo da vam se učini da ste umjesto na Balkanu negdje u Južnoj Americi. Bijele pješčane plaže, i čista ne previše hladna i duboka voda su glavne odlike ovog dijela Jadrana. Najpopularnije i najljepše su plaže na Draču, jednom od najstarijih gradova u Albaniji. Drač je danas aktuelni turistički centar i najveća luka Albanije. Glavni grad, Tirana, je u potpunosti izmijenio svoju infrastrukturu i sada nudi mnogo više znatiželjnim turistima. 

Još jedan od gradova koji nas je oduševio svojim izgledom je i Skoplje. 500 miliona evra se potrošilo u posljednjih nekoliko godina na renoviranje centra glavnog grada Makedonije.

Skoplje ima veoma značajan geografski položaj; leži na obalama Vardara niže njegovih stava s Treskom i Lepencem, u sjeverozapadnom kraju plodnog i prostranog Skopskog polja, a ima bogato zaleđe i u okolnim oblastima; nalazi se u središnjoj oblasti i u samom jezgru Balkanskog poluostrva na glavnoj transbalkanskoj, moravsko-vardarskoj saobraćajnoj arteriji, s kojom se tu ukrštaju i druge uzdužne i poprečne komunikacije
Kada je Kraljevina Srbija 1912. godine oslbodila područje Vardarske Makedonije, grad je zvanično postao „Skoplje” i ovaj naziv su prihvatili brojni jezici. Poslije završetka Drugog svjetskog rata, u službenim spisima ostap je zabilježen i kao „Skopje”, na standardnom makedonskom jeziku koji je pored srpskohrvatskog bio službeni jezik Socijalističke Republike Makedonije.

Na ovom proputovanju, imali smo priliku posjetiti i Bitolj, grad živopisne istorije. Mnogi važni događaji u makedonskoj i balkanskoj istoriji dogodili su se u Bitoljuupravo ovdje. Građen je, dograđivan, rušen još od njegovog prvog naseljavanja u kasnom bronzanom dobu, potom helenističkom pa onda rimskom, pa sve do ranovizantijskog doba imao je status grada sa visokim stepenom civilizacije.

Makedonci su vrlo susretljivi, srdačni, divni i jednostavni ljudi, čije gostoprimstvo vidite odmah prilikom prve posjete. Sa ovog putovanja nosimo najljepše uspomene. Krajevi poznati po prirodnim ljepotama, odličnoj gastronomskoj ponudi, veselom stanovništvu, bogatom folkloru. Ne postoji uzalud izreka: “kroz Bosnu ne pjevaj, kroz Srbiju ne igraj, a kroz Makedoniju niti pjevaj niti igraj”.

Teško je riječima i dočarati sve ljepote ovih krajeva, pa ćemo ovu priču o našem putovanju završiti stihovima Dade Topića: “Dok Vardar grli polja zrelog žita, ponosna i gorda kao gorska ptica, pjesmom je svojom zemlja ta očarala srca sva i vino sa izvora njenih sad pijem ja ..”

ij

U sklopu studijskog putovanja, brojne turističke agencije sa ovih prostora posjetile su Ohrid, biser Makedonije. Ovo je bila jedinstvena prilika da se upoznaju sa svim ljepotama ovog mjesta i da se uvjere zašto su Ohrid i Ohridsko jezero među glavnim turističkim destinacijama ove bivše jugoslovenske republike.

Zbog velikog broja crkvi i manastira, ovaj grad je poznati i kao balkanski Jerusalem.

Nazivaju ga još i grad svjetlosti, što je zapravo prijevod njegovog starog imena Lihnid, a ohridski region je zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih karekteristika 1980. godine proglašen Svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a.

Što i ne čudi, jer se Ohrid prvi put spominje već u 3.vijeku p.n.e.

Svoj antički naziv Ohrid je opravdao krajem devetog vijeka kada je postao središte širenja pismenosti i hrišćanstva među Slovenima koje su tada, upravo u ovom gradu, započeli vjerni učenici Svetog Ćirila i Metodija, Sv. Naum, prvi slovenski monah i Sveti Kliment prvi slovenski episkop. Oni su tada i osnovali prvi Sveslavenski univerzitet i postavili kamen temeljac za širenje prosvjetiteljstva, tako da se sa razlogom može reci da Ohrid predstavlja kolijevku civilizacije Južnih Slovena.

Još nešto po čemu je ovaj grad poznat su svakako ohridski biseri, nadaleko čuveni. Biseri se dobijaju na vještački način po tajnoj recepturi koja se prenosi sa koljeno na koljeno u par porodica koje se još uvijek bave ovim starim zanatom. Po recepturi čiji su tačni detalji i dalje nepoznati širokoj javnosti, tanki listići krljušti sitne ribice “plasice” koja živi samo u čistoj vodi Ohridskog jezera, slažu se i spajaju jedan sa drugim, zatim konzerviraju na poseban način dok se ne formiraju mali jajasti biseri.

Teško je dočarati ljepote Ohrida i Ohridskog jezera, ali će možda biti prilike da ga uskoro i sami posjetite.

41. Međunarodni sajam turizma održan je u Beogradu. Beogradska hala je na nekoliko dana postala „svijet u malom“. Okupilo se preko stotinu turističkih agencija, koje su znatiželjnim posjetiocima, ali i poslovnim partnerima predstavile svoje aranžmane.

Predstavnici agencije IN TRAVEL su obišli svoje subagente i za Vas izabrali najbolje ponude.

Najveća zainteresovanost vlada za Grčku, Tursku, a ove godine posebno, i za Španiju. Među najtraženijim destinacijama je i dalje Crna Gora, što i ne čudi jer smo navikli na lijepe Jadranske plaže, ali i povoljne cijene crnogorskog primorja.

Turisti su prepoznali pogodnosti ranih rezervacija, jer one nude mogućnost ljetovanja po nižim cijenama, ali i mogućnost plaćanja u ratama.

Na primjer, ukoliko se odlučite za ljetovanje u Španiji, koje je moguće već po cijeni od 650 KM, a u jeku sezone od 850 KM, mjesečna rata bi iznosila maksimalno 170 KM. Što je, morate priznati, zaista povoljno.

Crna Gora, Španija, Grčka ili možda neke od dalekih destinacija?

U ponudi imamo aranžmane koji će oduševiti i najzahtjevnije klijente, ali i koji su prilagođeni svačijem džepu.

Na našem sajtu pogledajte komplet ponudu za ljeto 2019. i izaberite Vaše idealno ljetovanje.

Posjetite nas u TC Vidović (Ivana Franje Jukića 11, 1 sprat) ili pozovite na brojeve telefona 051/211-788 i 066/906-620.

Kod nas ste Vi uvijek na prvom mjestu.